Blaž

Sv. Blaž (blagdan 3.2.)

Prema predaji ovaj svetac je bio liječnik. Kroz svoje zvanje iskazivao je veliku ljubav prema siromasima.

Vjerojatno je rođen u Sebasti (danas grad Sivas u Turskoj). Narod i svećenstvo ga je aklamacijom izabralo za biskupa.

Kako su tadašnji kršćani bili progonjeni on se sklonio u brda.

Kažu da ga ni divlje zvijeri nisu uznemiravale, već mirovale u njegovoj blizini.

Ipak, progonitelji kršćanstva su ga uspjeli uhvatiti i staviti na muke.

Čak i žene, koje su njegovom krvlju natopile vrhove svojih skuta, jer su znale da je to mučenička krv, bivaju pogubljenje, a njihova djeca zatočena sa sv. Blažem i kasnije takodjer pogubljena zajedno sa svecem u jezeru.

Sv. Blaž je zaštitnik grla pa je običaj u Katoličkoj Crkvi da se na taj dan blagosivljaju grla vjernika. Kao kod ostalih blagoslovina tako i ovdje Crkva moli Božju pomoć u raznim potrebama, po zaslugama Isusa Krista i svetaca.

U ovome slučaju svećenik pristupa vjerniku moleći: »Po zagovoru svetoga Blaža biskupa i mučenika oslobodio te Bog bolesti grla i svakoga drugoga zla!»

Ovaj blagoslov se temelji na davnoj predaji po kojoj je sv. Blaž spasio dječaka kojemu je bila zapala u grlu riblja kost.

Sv. Blaž je poznat u našim krajevima pod imenom Vlaho. Kao takav je zaštitnik grada Dubrovnika, a nekada i Dubrovačke Republike (u Dubrovniku ga zovu «parac» - patron).

U dubrovačkoj prvostolnici se čuvaju moći svečeve glave kao dragocjena relikvija od 972.g.

Festa sv. Vlaha (kako Dubrovčani zovu blagdan svoga sveca zaštitnika) i procesija po Gradu za njegov blagdan su na daleko poznate.

Taj dan stižu u Dubrovnik Dubrovčani i njihovi gosti sa svih strana svijeta.

Zanimljiv je natpis na Pločama (na latinskom jeziku) na ulazu u jezgru grada: «Daleko budite divlji! Nikoga se ne boji ova tvrđava koju grije duh svetoga starca».

Spomenut ću takodjer jednu zanimljivu predaju.

U Albaniji iznad grada Laça (tridesetak kilometara sjeverno od Tirane, ili 70 km južno od Skadra) naši franjevci misionari Franjevačke hercegovačke provincije, fra Ferdo Boban i fra Vlatko Soldo obnoviše Svetište sv. Anutna Padovonskoga. Svetac je ovdje vrlo slavljen i omiljen i utječu mu se vjernici sviju vjera. Često je više muslimana u svetištu od katolika, kojih je i onako svega l7% u Albaniji. Zapravo kako je to bila jedina zemlja na svijetu u čijem je Ustavu pisalo da je ateistička, teško je znati prave podatke. Ljudi su, uostalom, nosili vjeru u srcu u svoj krutoj stvarnosti u kojoj su morali zivjeti.

Dakle, dolaskom promjena i u toj zemlji naši misionari obnoviše svetište u planini odakle puca pogled na veliki dio albanskoga prostora.

Svi koji pohode svetište, pohode i još jednu znamenitost. To je tzv. «špilja sv. Vlaha.». Udubljenje u kamenoj klisuri nekih par metara. Predaja kaže da je sv. Vlaho putujući po Iliriku jedno vrijeme tu proboravio.

Ukorijenjenost naših pređa u katoličku tradiciju svjedoče ne samo imena ovoga sveca već i prezimena. Ne mali broj kuća u Donjem Hasiću su sačinili jedan cijeli sokak, Blažanovića kraj. U našoj župi je i prezime Blaškić istoga prijekla.

Tradicija blagoslova grla protiv bolesti grlobolje se poštivala i poštuje u našem kraju. U crkvu, na jutarnju misu išao je tkogod je mogao kao da je zapovjedni blagdan «veliki svetac», a žene taj dan nisu «radile u rukama» tj. šile, vezle, prele, tkale, krpale...

Svim našim Hasićanima koji na poseban način slave ovoga sveca noseći njegovo ime sve najbolje, a onima u «Kninevima» mir neba!

Blaž Antunović

Blaž Antunović Ive pok.

Blaž Dragičević Cicin

Blaž Kljajić pok.

Blaž Kljajić, Luce Markov(i)ce

Blaž Kljajić pok. (Martina i Ivice  otac)

Blaž Matuzović Jose pok.

Blaž Matuzović Marka

Blaž Meščić

Blaž Mikić pok.

Blaž Pejić - Jurić Ilije

Blaž Petričević pok.

Blaž Popić

Blaž Sarić (Lukačin otac)

Blaž Sarić Lukače

Blaž Stanć Ive

Blaž Vučković Ante pok.

Blaž Vučković Ive

Blažen Petričević

Blažen Blažanović

Blaženka Matuzović

Neću majko udat se za Blaža,

Jer je meni moja dika draža.

Blaž i Ana čuvali goveda,

Ljub'li b' se, a Perava ne da.

Na Čandžićki Blaž i Mara,

Igrali se graničara.

Dođi Blaže, imena ti tvoga,

Moji će me dati za drugoga.

Bosa Manda Žendrag prigazila,

Na svoga se Blaža naslonila.

Nije drugo ni šala a nije ni laž,

Već meni je jako drag sa Urije Blaž

Blažen Blažanović (desno)

Blaž Dragičević (na slici sasvim lijevo)

Blaž Antunović (na slici desno)

Blaž Sarić Lukače

Blaž Popić Blago

Josip (19. ožujka)

Đuro (23. travnja)

Marko (25. travnja)

Filip i Jakov (3. svibnja)

Anto (13. lipnja)

Ivo (24. lipnja)

Pero i Pavo (29. lipnja)

Ljubica (10. srpnja)

Ilija (20. srpnja)

Manda (22. srpnja)

Ana (26. srpnja)

Marta (29. srpnja)

ALFONZ, ROK(O), LOVRO (Alfonz 1., Rok 10., Lovro 16. kolovoza)

Klara (11. kolovoza)

Jelena, Jela, Jelica (18. kolovoza)

Ruža, Ružica (23. kolovoza)

Bartol, Baro (24. kolovoza)

Mato (21. rujna)

Mijo, Gabrijel (29. rujna)

Anđa, Anđelko (2. listopada)

Franjo (4. listopada)

Luka (18. listopada)

Šimo i Tadija (28. listopada)

Dragan, Dragica, Drago (4. 11.)

Mirko (5. 11.)

Martin, Martina (11.11.)

Stanislav, Stanko, Stana (13. 11.)

Cecilija (22.11.)

Kata, Katica, Kaja, Katarina (25. 11.)

Andrija (30.11.)

Nikola, Niko (6.12.)

Ambra, Ambrozije (7.12.)

Lucija, Luca, Luja (13.12.)

Tomo, Toma (21.12.)

Stjepan (26.12.)

Ivan, Ivica, Ivka, Ivanka, Ivana (27.12.)

Mladen (28.12.)

Fabijan (20.1.)

Janja (21.1.)

Mara, Marija, Marina, Marica (2.2.)

Blaž (3.2.)

Vera, Veronika (4.2.)

Jaga (5.2.)