Imendani: Pero, Perica, Petar, Pejo, Pavo

Sveti Petar i Pavao (blagdan 29. lipnja)

Životni putevi Petra i Pavla su bili različiti, ali su vodili k istom cilju. Karakteristično pak jest kod obojice, da u nekim trenucima života nisu baš bili na strani Kristovoj. Savao progoneći kršćane, a Petar zatajivši Krista pred sluškinjama u vrijeme njegove Muke. Te svoje pogreške su cijeli život okajavali.

Petar je propovijedao Evanđelje u Maloj Aziji, bio biskup u Antiohiji, a zatim utemeljuje Crkvu u Rimu, koju predvodi 25 godina. Uhićen od Nerona, šiban i osuđen na smrt na križu. Tradicija kaže, da je tražio biti raspet naopako, jer nije dostojan umrijeti kao Krist. Na njegovu grobu je iznikla najpoznatija crkva kršćanskog zapada, veličanstvena bazilika Svetog Petra.

Život kršćanske zajednice u Rimu, a osobito Petrove posljednje godine života, opisao je poljski pisac Sienkievicz u romanu „Quo vadis“ po kojem je snimljen i istoimeni film. Svetog Petra tj. Kefu, iako neukog ribara s Galilejskog jezera, Krist je odredio prvim papom katoličke Crkve rekavši: „Ti si Petar, Stijena, i na toj ću stijeni sagraditi Crkvu svoju“. Često je na slici s ključevima, a mnoge legende govore o njemu kao vrataru raja.

Od Petra potječe i naziv petrovci za biskupijske svećenike za razliku od redovnika dominikanaca, franjevaca, benediktinaca,isusovaca... itd.

Sveti Pavao je bio učeniji od ribara Petra. Rođen je i školovan u Tarzu u Maloj Aziji dijete židovskih roditelja, koji su imali status rimskih građana. Više škole pohađa u Jeuzalemu usavršavajući aramejski i grčki jezik. Pavao odlazi u Damask, gdje kao gorljivi Židov želi suzbiti širenje kršćanstva. No, Bog s njim ima druge planove.

Na putu u Damask Bog mu se objavi i Pavao postaje kršćanin.

Sveto pismo kaže da je on čuvao haljine onih koji su kamenovali sv. Stjepana. Čudesnim obraćenjem Bog ga vodi trnovitim putem. Osuđen je na smrt od Nerona ga je, kao i svetog Petra osudio na smrt. Budući je bio rimski građanin, odrubljena mu je glava mačem. Rimski građani, naime, nisu mogli biti izloženi drugim mučenjima. Bio je trn u oku neprijateljima kršćanstva, jer nije samo govorio već i pisao o Kristu. Propovijedao je svuda i za razliku od ostalih apostola, prvi počeo naviještati Evanđelje poganima, dok su drugi bili, prvo vrijeme, usmjereni samo na propovijedanje Židovima. Zbog toga je dobio naslov apostol naroda. Napisao je veliki broj poslanica raznim crkvenim zajednicima u kojima tumači i razlaže kršćanski nauk.

Tradicija kaže da su Petar i Pavao podnijeli mučeništvo i smrt iste godine pa čak i istog dana.

Sveti Pavao se prikazuje na slikama i kipovima s mačem, jer mu je mačem odrubljena glava, a mač metaforički znači i britkost, žestinu i uvjerljivost. U ovom slučaju Pavlovih propovijedi i poslanica! Sveti Pavao je zaštitinik misionara, teologa i katoličkog tiska. Pavlov nauk sažet je u nauku o Kristovom Uskrsnuću: „Ako Krist nije umro i uskrsnuo, uzaludna je vjera naša. Ali Krist uskrsnu od mrtvih, Prvina uskrslih.“

Kršćanski život prema Pavlu, a na temelju Kristove zapovijedi ljubavi, satkan je u himni ljubavi, koja je bit kršćanskog življenja i bez sumnje nešto najljepše o ljubavi napisano:

„Kad bih ljudske i anđeoske jezike govorio,
a ljubavi ne bih imao,
bio bih mjed što ječi,
ili cimbal što zveči.
Kad bih imao dar proricanja
i znao sve tajne,
i sve znanje;
kad bih imao puninu vjere,
tako da bih brda premještao,
a ljubavi ne bih imao,
bio bih ništa.

Kad bih na hranu siromasima
razdao sve svoje imanje,
kad bih tijelo svoje predao
da se sažeže,
a ljubavi ne bih imao,
ništa mi koristilo ne bi.
Ljubav je strpljiva,
ljubav je dobrostiva;
ljubav ne zavidi,
ne hvasta se,
ne oholi se.
Nije nepristojna, ne traži svoje,
ne razdražuje se,
zaboravlja i prašta zlo;
ne raduje se nepravdi
raduje se istini.
Sve ispričava, sve vjeruje,
svemu se nada, sve podnosi.
Ljubav nigda ne prestaje.
Proroštva? Ona će iščeznuti!
Jezici? Oni će umuknuti!
Znanje? Ono će nestati.
Jer, nesavršeno je naše znanje,
i nesavršeno naše proricanje.
Kada dođe što je savršeno,
iščeznut će što je nesavršeno.
Kad sam bio dijete,
govorio sam kao dijete,
mislio kao dijete,
sudio kao dijete.
Kad sam postao zreo čovjek,
odbacio sam što je djetinje.
Sad vidimo u ogledalu, nejasno,
a onda ćemo licem u lice.
Sad nesavršeno poznajem,
a onda ću savršeno spoznati
kao što sam spoznat.
Sada ostaje vjera, ufanje i ljubav
- to troje - ali je najveća među njima LJUBAV.

(Poslanica Korinćanima)

Naravno, da naši desetarački narodni stihovi nisu stilski dotjerani kao ovi svetoga Pavla, ali ipak zanimljiva su spominjanja svetaca u našoj posavskoj narodnoj pjesmi. Donosimo neke zanimljive stihove:

Majka Peru karala u selu,

Nemoj sine ostaviti Jelu

Obljubljenu i zaboravljenu.

-

Ajde Pero i odsluži svoje,

Čekat ću te mladosti mi moje.

-

Ne voli me moja svekrvica,

Al' me voli moj dragi Perica.

-

Meni moja govorila nana,

Man' se ćeri Pere gotovana.

-

Drž' se Pavo šargije šarene,

Šargija je oženila mene.

-

Imam nadu o Petrovu danu

Da će doći i odvest me samu.

-

Pavo ljubi curu u obraze

Da joj drugi momci ne dolaze.

-

Kad zapjeva Pako i Ilija

Odjekuje 'asićka Urija.

Spominjemo još jednu pjesmicu koju su djeca rado igrala u dijalogiziranoj formi:

Svet Petar igle kuje,
Njega majka zapitkuje:
- Što će tebi Petre igle?
Hoću majko kupit žire.
- A što će ti Petre žiri?
Hoću majko hranit svinje.
- A što će ti Petre svinje?
Hoću majko od njih salo.
- A što će ti Petre salo?
Hoću majko mazat kola.
- A što će ti Petre kola?
Hoću majko vući kamen.
- A što će ti Petre kamen?
Hoću majko gradit crkvu.
- A što će ti Petre crkva?
Hoću majko reći misu.
Petar kleče, misu reče. 
Amen.

-

Živima želimo da žive po zapovijedi ljubavi svoj zemaljski život, a mrtvima dauživaju plodove ljubavi Onoga kojem svi trebamo stići i biti suđeni po toj zapovijedi.

Pako Bjelobrk

Pavan Sarić

Pavo Brandić, Paveša

Pavo Brandić Iviše,Pavica

Pavle Tutnjević Vida, Salauka

Pavo Andrić, Amidža

Pavo Antunović Srebrić

Pavo Bjelobrk

Pavo Blažanović

Pavo Blažanović, Džolo

Pavo Blažanović Kljivcev

Pavo Bratić

Pavo Dragičević Ante

Pavo Dragičević Franje, Pauka, pok.

Pavo Dragičević - Paukin pok.

Pavo Dujaković, pok.

Pavo Ević

Pavo Ević Luke, Pavuša

Pavo Ević Marka

Pavo Jelušić, Pajto

Pavo Kljajić

Pavo Matković, Crni

Pavo Meščić Đurin, Pane

Pavo Mikić, pok.

Pavo Pej

Pavo Pejić, (Jurica), Druja

Pavo Sarić, Starka

Pavo Tufeković

Pavo Vučković Mate Martina

Pavo Vučković, Bičušin

Pavo Vučković, Cigin otac

Pavo Vučković, Paško, Cigin sin

Peja Tufeković

Pejo Brandić Ive, Pepo

Pejo Bratić

Pejo Dragičević, Slanina

Pejo Ević Antin

Pejo Mate Sarića

Pejo Sarić, pok. iz DonjegHasića

Pejo Sarić, Rupa

Peran Sarić, moj djed

Peran Sarić, Ivanov

Perica Lilić

Perica Lukić

Perica Mikić

Perica Mišić

Perica Sarić Antuna (Šamac)

Perica Sarić Franje pok. 

Perica Varzić

Pero Bjelobrk

Pero Blažanović

Pero Blažanović Markice

Pero Brandić, Nikoletinin

Pero Ambre Ambrožića

Pero Kljajić

Pero Marka Ambrožića

Pero Marka Kajina, Vučković

Pero Marka Rođanova, Vučković, Duda

Pero Matišin

Pero Matković (Peridac)

Pero Meščić

Pero Meščić (otac Luke Meščića)

Pero Sarić

Pero Stanić, Ves

Pero Šupuković

Pero Tufeković, Prle 

Pero Tufeković Šiljkov

Pero Vučković Antuna

Pero Vučković Stjepan

Pero Katić, Peričak

Pero Peša Antunović

Peša Ević

Petar Meščić Ilije, Pejkan

Petar Petrić pok.

Imenjaci sv. Petra i Pavla

Pavo Vučković, Paško (na slici lijevo)

Pavo Brandić, Paveša (na slici u prvom redu, sa kravatom)

Pavo Blažanović

Pavo Dragičević-Paukin pok. (ubijen u Grebnicama 24.8.1992.)

Pero Katić, Peričak

Perica Mišić (na slici stoji, u sredini, sa raskopčanom košuljom)

Pavo Meščić Đurin, Pane (na slici lijevo)

Pavo Jelušić, Pajto

Pavo Pej

Perica Lil Luke

Perica Petrić Franje

Josip (19. ožujka)

Đuro (23. travnja)

Marko (25. travnja)

Filip i Jakov (3. svibnja)

Anto (13. lipnja)

Ivo (24. lipnja)

Pero i Pavo (29. lipnja)

Ljubica (10. srpnja)

Ilija (20. srpnja)

Manda (22. srpnja)

Ana (26. srpnja)

Marta (29. srpnja)

ALFONZ, ROK(O), LOVRO (Alfonz 1., Rok 10., Lovro 16. kolovoza)

Klara (11. kolovoza)

Jelena, Jela, Jelica (18. kolovoza)

Ruža, Ružica (23. kolovoza)

Bartol, Baro (24. kolovoza)

Mato (21. rujna)

Mijo, Gabrijel (29. rujna)

Anđa, Anđelko (2. listopada)

Franjo (4. listopada)

Luka (18. listopada)

Šimo i Tadija (28. listopada)

Dragan, Dragica, Drago (4. 11.)

Mirko (5. 11.)

Martin, Martina (11.11.)

Stanislav, Stanko, Stana (13. 11.)

Cecilija (22.11.)

Kata, Katica, Kaja, Katarina (25. 11.)

Andrija (30.11.)

Nikola, Niko (6.12.)

Ambra, Ambrozije (7.12.)

Lucija, Luca, Luja (13.12.)

Tomo, Toma (21.12.)

Stjepan (26.12.)

Ivan, Ivica, Ivka, Ivanka, Ivana (27.12.)

Mladen (28.12.)

Fabijan (20.1.)

Janja (21.1.)

Mara, Marija, Marina, Marica (2.2.)

Blaž (3.2.)

Vera, Veronika (4.2.)

Jaga (5.2.)