Župa Tišina u razdoblju 1813.-2007. godine

Priredio: Željko Brandić

Područje današnje župe Hrvatska Tišina bilo je naseljena još u neolitsko doba i u znanstvenim krugovima je poznato kao značajan arheološki lokalitet. Hrvatska Tišina, sjedište župe, prvi puta se spominje 1244. godine u darodavnici bosanskog bana Ninoslava.

Iako je intenzivnije naseljavanje užih prostora današnje župe Tišina počelo još daleke 1741. godine, u povijesnim arhivima malo je sačuvanih podataka o demografskim, društvenim i ekonomskim prilikama toga doba. Jedini sačuvani trag iz toga vremena vezan za ovo područje, a koji bi mogao biti interesantan pokazatelj, nalazi se u popisu katolika iz sredine 18. stoljeća, što ga je za svoga kanonskog pohoda apostolskom vikarijatu u Bosni (pohod od 27. svibnja do 9. prosinca 1768.) načinio biskup fra Marijan Bogdanović iz Kreševa.

U tom izvješću iz 1768. (Descriptio M. Bogdanović an. 1768). u župi Biela* između ostalih mjesta navodi se i mjesto Škar (današnji Škarić) sa 24 katoličke kuće i 156 katolika, od toga je bilo 90 odraslih osoba (koje se pričešćuju) i 66 maloljetne djece (nepričešćeno). U izvješću se spominju i Prud sa 11 katoličkih obitelji i 67 katolika (38 odraslih, 29 maloljetnih), i Grobnize (Grebnice) sa 8 katoličkih obitelji i 33 katolika (19 odraslih, 14 maloljetnih).

Dva od tri ovdje navedena mjesta (Prud i Grobnize - Grebnice) kasnije (1848. godine) će se naći u sustavu kapelanije Tišina, a još kasnije (1858.) biti će i sastavni dio novoutemeljene župe Tišina.

* Župa Biela (Bijela) , kojoj je u to doba pripadala i šira okolina današnjeg područja župe Tišina (Garevac i Domaljevac), imala je tada 22 naselja s 472 katoličke obitelji i 3.420 katolika, a od toga bilo je 2.114 odraslih i 1.306 maloljetnih osoba.

1813.

Prvi poznati pisani trag o demografskim prilikama područja današnje župe Tišina datira iz 1813. godine i odnosi se na Izvješće biskupa fra Augustina Miletića o pohodu bosanskom vikarijatu 1813. godine. U izvješću biskupa Miletića za kapelaniju Garevo kod Tremošnice između ostalih navode se i mjesta: Asići doljni i gornji sa 62 katoličke kuće i 417 katolika (243 odrasle osobe i 174 djece), i Tišina, s 25 katoličkih kuća i 167 katolika (105 odraslih osoba i 62 djece).

Naziv mjesta

Broj kuća

Broj odraslih

Broj djece

Ukupno

Garevo kapelanija

70

315

200

515

Kladari

41

188

138

326

Asići doljni, gornji

62

243

174

417

Tišina

25

105

62

167

Prud

43

162

138

300

Kornica i Čardak

89

316

260

576

Živkovo Polje

16

54

32

86

Dobrnja

40

157

113

270

Riječani

40

177

157

334

Kužnjača

19

81

48

129

Oteža

7

37

21

58

UKUPNO

452

1.835

1.343

3.178

1846.

1846. godine garevački je župnik fra Anto Nedić u Tišini kupio zemljište s trošnim i zapuštenim begovskim zgradama, i na njemu sagradio kapelicu sv. Petra Apostola. Kupovinom zemljišta i begovskog konaka stvoreni su uvjeti za osnivanje buduće kapelanije, odnosno župe Tišina.

1848.

Diobom rubnih naselja garevačkog župnog područja, 1848. godine utemeljena je samostalna kapelanija Tišina, poslije župa Tišina. U sustav kapelanije ušli su dijelovi garevačkog i dijelovi toliškog župnog područja. Prvi župnik koji se nastanio u kapelaniji bio je fra Rafo Ćosić. 1849. – 1952. godine kapelanijom je upravljao fra Anto Nedić koji je za vrijeme svog župnikovanja stare i trošne gospodarske zgrade adaptirao u funkcionalan župni stan.

1855.

Prema Šematizmu provincije Bosne Srebrene za 1856. godinu (Schematismus almae missionariae provinciae Bosnae Argentinae ordinis fratrum minorum observantium pro anno 1856.), a s obzirom na podatke iz 1855. godine, u kapelaniji Tišina bilo je 276 katoličkih obitelji s ukupno 2.128 katolika. U izvješću se spominju slijedeća naselja: Tišina (40 katoličkih obitelji i 308 katolika), Asić doljni (25, 217), Asić gornji (47, 359), Bazik (26, 190), Grebnice (53, 386), Novo Selo (20, 108), i Prud (65, 560).

Naseljeno mjesto

Broj katoličkih obitelji

Broj katolika

Tišina

40

308

Asić doljni

25

217

Asić gornji

47

359

Bazik

26

190

Grebnice

53

386

Novo Selo

20

108

Prud

65

560

UKUPNO

276

2.128

1858.

Godine 1858. utemeljena je župa Tišina. U sustavu novoosnovane župe, a koje su zaštitnici bili sv. Petar i Pavle, bila su slijedeća naselja: Tišina, Asići Gornji i Donji, Prud, Odmut, Novo Selo i Tursunovac. Župom su upravljali franjevci provincije Bosne Srebrene. Od te godine župa je imala svoje Matice.

1864.

Prema Šematizmu provincije Bosne Srebrene za 1864. godinu (Schematismus almae missionariae provinciae Bosnae Argentinae ordinis fratrum minorum observantium pro anno 1864.), župa Tišina imala je 261 katoličku obitelj, s ukupno 1.945 katolika.

Prema izvješću, u župi je i mnogo pravoslavnih i muslimanskih obitelji, koji su 1863. godine protjerani iz Srbije u Šamac.

U izvješću se spominju slijedeća naselja: Tišina (42 katoličke obitelji i 340 katolika), Asić doljni (27, 237), Asić gornji (52, 378), Novo Selo (20, 117), Odmut (38, 220), Prud (79, 636) i Tursunovac (3, 17).

Naseljeno mjesto

Broj katoličkih obitelji

Broj katolika

Tišina

42

340

Asić doljni

27

237

Asić gornji

52

378

Odmut

38

220

Novo Selo

20

117

Prud

79

535

Tursunovac

3

17

UKUPNO

261

1.945

1874.

Kapelica sv. Petra Apostola, koja je dotad služila za bogoslužje, sve je manje zadovoljavala potrebe pa je 1874. godine, za župnikovanja fra Mate Živkovića, izgrađena nova crkva, prva od tvrdog materijala . Gradnju crkve potpomogao je svojim prilogom i car Franjo Josip I. Za svoje vrijeme, crkva je bila solidno izgrađena i održala se, uz povremena adaptiranja (1951.), skoro sto godina, sve do gradnje nove (1970.-1973.).

1877.

Prema Šematizmu provincije Bosne Srebrene za 1877. godinu (Schematismus almae missionariae provinciae Bosnae Argentinae ordinis fratrum minorum observantium pro anno MDCCCLXXVII.), župa Tišina imala je 151 katoličku obitelj, s ukupno 1.315 katolika. Nagli pad broja žitelja posljedica je iseljavanja pučanstva u Dalmaciju, Hrvatsku i Slavoniju, odvođenja u ratove i ropstvo, te gladi, kuge i drugih pošasti.

U izvješću se spominju slijedeća naselja: Tišina (24 katoličke obitelji i 230 katolika), Asić doljni (26, 224), Asić gornji (30, 232), Novo Selo (12, 122), Odmut (29, 232), Šamac varoš (6, 27) i Zasavica (24, 148).

Naseljeno mjesto

Broj katoličkih obitelji

Broj katolika

Tišina

24

230

Asić doljni

26

224

Asić gornji

30

232

Novo Selo

12

222

Odmut

29

232

Šamac oppid.

6

27

Zasovica

24

148

UKUPNO

151

1.315

1883.

Prema Imeniku klera i župa Vrhbosanske nadbiskupije i Banjalučke biskupije za 1883. godinu, a s obzirom na podatke za dekanat Tolisa, župa Tišina imala je 1.350 katolika. U župi je i mnogo pravoslavaca i oko 300 muslimanskih obitelji, koji su 1863. godine protjerani iz Srbije u Šamac.

1884.

Prema Imeniku klera i župa Crkvene Pokrajine BiH za 1885. godinu (Imenik klera i župa Crkvene Pokrajine u BiH za godinu 1885., Sarajevo1884.), a s obzirom na podatke iz 1884. župa Tišina imala je 1.382 katolika.

U izvješću se navode slijedeća naselja: Tišina (276 katolika), Azić doljni (150), Azić gornji (240), Novo Selo (152), Odmut (264), Šamac (111), Tursinovac (27) i Zasavica (162).

Naseljeno mjesto

Broj katolika

Tišina

276

Azić doljni

150

Azić gornji

240

Novo Selo

152

Odmut

264

Šamac

111

Tursunovac

27

Zasavica

162

UKUPNO

1.382

1886.

1886. godine župnik fra Ilija Lacić izgradio je novi župni stan, koji je bio u upotrebi sve do 1931., kada je domaći sin fra Mirko Brandić sagradio novi.

1887.

Prema Šematizmu provincije Bosne Srebrene za 1887. godinu (Schematismus almae missionariae provinciae Bosnae Argentinae ordinis minorum S.P. Francisci regularis observantiae, cocinnatus anno Domini 1887.), župa Tišina imala je 1.649 katolika.

1900.

1900. godine rubni dijelovi tišinskog župnog područja (Šamac, Prud i Zasavica) diobom su ušli u sustav novoosnovane župe Šamac.

1910.

Prema Imeniku klera i župa za 1910. godinu, župa Tišina imala je 2.618 stanovnika, od kojih je 1.844 katolika, a 774 su pravoslavci.

U Imeniku se spominju slijedeća naselja: Tišina (377 katolika i 298 pravoslavaca), Asić doljni (399 katolika i 189 pravoslavaca), Asić gornji (376 katolika i 15 pravoslavaca), Novo Selo (250 katolika i 115 pravoslavaca), Odmut (215 katolika i 78 pravoslavaca), i Ljeskovac (227 katolika i 79 pravoslavaca).

Naseljeno mjesto

Broj katolika

Tišina

377

Asić doljni

399

Asić gornji

376

Novo Selo

250

Odmut (Grebnice)

215

Ljeskovac (Grebnice)

227

UKUPNO

1.844

1923.

1923. godine nabavljeno je prvo zvono za župnu crkvu (teško 300 kg). Kroz svoju povijest župa je imala ukupno tri zvona. Ostala dva nabavljena su 1988. godine. U vrijeme velikosrpske agresije 1992. godine, sva tri zvona su otuđena a zvonik sa kojega su se oglašavala porušen je do temelja.

1924.

Prema Šematizmu klera i župa Vrhbosanske nadbiskupije za godinu 1924. (Schematismus cleri Archidiocesis Vrhbosnensis pro Anno Domini 1924.), a s obzirom na podatke za dekanat Šamac, župa Tišina imala je 1.895 katolika.

1931.

1931. godine župnik fra Mirko Brandić*, domaći sin, sagradio je novi za ono vrijeme lijep i funkcionalan župni stan, koji je služio blizu sedamdeset godina.

Prema Imeniku klera Vrhbosanske nadbiskupije za 1932. godinu (Schematismus cleri Archidiocesis Vrhbosnensis pro Anno Domini 1932.), a s obzirom na podatke iz 1931. godine, broj stanovnika u župi Tišina bio je 3.604., od kojih je 2.553 katolika, 1.047 su pravoslavci, a 4 su muslimani.

U izvješću se navode slijedeća naselja: Tišina (897 katolika i 670 pravoslavaca), Hasić Donji (449 katolika i 180 pravoslavaca i 4 muslimana), Hasić Gornji (661 katolik i 96 pravoslavaca), Lijeskovac (251 katolik i 61 pravoslavac) i Odmut (295 katolika i 40 pravoslavaca). U Izvješću nema podataka za Novo Selo, koji ili nisu dostavljeni ili greškom nisu utipkani u Šematizam za 1932. godinu.

Naseljeno mjesto

Broj katolika

Tišina

897

Hasić Gornji

661

Hasić Donji

449

Lijeskovac

251

Odmut

295

Novo Selo

nema podataka

UKUPNO

2.553

* Fra Mirko Brandić rodio se 14. 8. 1885. u Donjem Hasiću, župa Tišina, od oca Peje i majke Luce rođene Kobaš. Na krštenju je dobio ime Matija. Osnovnu školu završio je u Bosanskom Šamcu, a gimnaziju u Visokom. U novicijat je stupio u Fojnici 14. 7. 1905. Bogosloviju je studirao u Livnu i Sarajevu. Mladu misu "rekao" je u Tišini, 1909. godine.
Na dužnosti kapelana bio je u Tolisi, Plehanu i Tramošnici, a župnika u Špionici (1918.-1921.), Tišini (1921.-1922 i 1928.-1940.), Tolisi (1922.-1928.), gdje je bio i gvardijan, Tramošnici (1943.-1945.) i Domaljevcu (1945.-1946.). Bio je član uprave Provincije i definitor (1928.-1931.).
U Tolisi je u rekordnom vremenu (šest mjeseci) sagradio novi (današnji) samostan. Uveo je električno svijetlo u crkvu i samostan, podigao više zgrada. U Tišini je 1931. godine sagradio župni stan.
1946. godine u Domaljevcu je lišen slobode i osuden. Umro je u kazneno-popravnom domu u Zenici 5. 6. 1947. Broj groba je bio 3.892. Kosti mu nisu prenesene, a groblje više ne postoji.

1935.

Prema podacima za 1935. godinu, župa Tišina imala je 3.000 katolika. Župi Tišina pripadala su tada slijedeća mjesta: Tišina, Donji Hasići, Gornji Hasići, Novo Selo, Odmut, Lijeskovac i Tursunovac.

1937.

Prema Općem šematizmu Katoličke crkve u Jugoslaviji za 1939. godinu (Opći šematizam Katoličke crkve u Jugoslaviji, Sarajevo 1939.), a s obzirom na podatke iz 1937. godine, župa Tišina imala je 3.052 katolika.

1959.

Prema Šematizmu Vrhbosanske nadbiskupije za 1961. godinu (Šematizam Vrhbosanske nadbiskupije, Sarajevo 1961.), a s obzirom na podatke od 31.12.1959. godine, broj katolika u župi Tišina bio je 3.994.

U Šematizmu se navode slijedeća naselja: Tišina (735 katolika), Hasić Donji (703), Hasić Gornji (976), Lijeskovac (496), Novo Selo (602), Odmut (361) i Tursinovac (121 katolik).

Naseljeno mjesto

Broj katolika

Tišina

735

Hasić Gornji

976

Hasić Donji

703

Lijeskovac

496

Odmut

361

Novo Selo

602

Tursinovac

121

UKUPNO

3.994

1963.

Prema Šematizmu franjevačke provincije Bosne Srebrene za 1963. godinu (Schematismus provinciae ordinis fratrum minorum Bosnae Argentinae (in Jugoslavija) Anno 1963.), broj katolika u župi Tišina bio je 3.994.

1970.

1970. godine započela je izgradnja današnje, u domovinskom ratu teško oštećene, župne crkve. Krajem šezdesetih godina dvadesetog stoljeća župa je doseljavanjem iz Slavonije i prirodnim priraštajem postajala sve napučenija i na početku sedamdesetih brojila je preko četiri tisuće duša. Stara i trošna crkva postala je pretijesna. U međuvremenu, stekle su se mogućnosti za gradnju nove pa je tako 1970., za župnikovanja fra Valerija Jurića, njena izgradnja i započela.

1973.

1973. godine dovršena je gradnja nove crkve u sklopu koje se nalazila i vjeronaučna dvorana. Crkva je izgrađena u periodu 1970.- 1973., za župnikovanja fra Valerija Jurića. Arhitekt nove crkve bio je Dragutin Antolković iz Slavonskog Broda. Iz tog perioda datira i promjena zaštitnika župe: u skladu s crkvenim propisima župa je stavljena pod zaštitu Majčinstva Blažene Djevice Marije. Dotadašnji zaštitnici župe bili su sv. Petar i Pavle.

Prema Općem šematizmu Katoličke crkve u Jugoslaviji za 1974. godinu (Opći šematizam Katoličke crkve u Jugoslaviji 1974. godine, Zagreb 1974.), a s obzirom na podatke iz 1973. godine, župa Majčinstva Blažene Djevice Marije Hrvatska Tišina imala je 4.794 katolika, od toga 311 privremeno odsutnih (nakon Drugog svjetskog rata, župljani koji su, u borbi za povećanje životnog standarda, krenuli „trbuhom za kruhom“ u inozemstvo, u crkvenim su se statistikama vodili kao „odsutni“. Iako „odsutni“ oni su i dalje bili regularni članovi župne zajednice).

1988.

1988. godine nabavljena su još dva zvona za župnu crkvu (teška 300 i 110 kg). U svojoj povijesti župa je imala ukupno tri zvona. Prvo je nabavljeno još daleke 1923. godine i težilo je 300 kg. 1992. godine, za vrijeme velikosrpske agresije, sva tri zvona su otuđena a zvonik sa kojega su se oglašavala porušen je do temelja.

1991.

Prema Šematizmu franjevačke provincije Bosne Srebrene za 1991. godinu (Franjevačka provincija Bosna Srebrena (Šematizam), Sarajevo 1991.), župa Majčinstva Blažene Djevice Marije Hrvatska Tišina imala je 5.982 katolika. Župi su pripadala slijedeća naselja: Hrvatska Tišina, Gornji i Donji Hasić, Lijeskovac, Novo Selo, Odmut i Tursinovac.

ŽUPA TIŠINA TIJEKOM AGRESIJE 1992. – 1995. GODINE

1992. godine katastrofalno je promijenjena demografska, ekonomska i društvena slika župe Tišina. Tijekom velikosrpske agresije 1992. - 1995. godine župa je ostala bez i jednog svog stanovnika. Preko pet tisuća župljana protjerano je sa svojih ognjišta, a veliki broj je mjesecima bio zatočen u logoru u Bosanskom Šamcu, gdje su bili premlaćivani i mučeni na razne načine.

U ratu, imovina svih župljana je otuđena, devastirana ili uništena (kuće, obradiva zemljišta, šume, poljoprivredni strojevi, mini farme i drugi poljoprivredni objekti kao i voćnjaci, pašnjaci, krupna i sitna stoka).

Za vrijeme domovinskog rata zajedno sa župnim stanom teško je stradala i crkva. Župni stan je u potpunosti devastiran, a od crkve su ostali samo zidovi i željezni krovni nosači. Iz crkve je opljačkan i odnesen sav inventar i sve što je bilo od crkvenog posuđa i sakralnih predmeta. Zvonik, sagrađen za fra Marka Kobaša porušen je do temelja. Groblja, kojih je u župi bilo četiri, u potpunosti su devastirana. Filijalna crkva u Novom Selu također je minirana i srušena do temelja. Broj srušenih i devastiranih kuća u župi je 546. Procjena ratne štete za župnu kuću, crkvu i dvorište iznosi oko 1.500.000 KM. Ratna šteta nastala otuđivanjem, devastiranjem ili uništavanjem imovine župljana je nemjerljiva.

1992.

Mjesto

Broj katoličkih obitelji početkom 1992.

Broj katoličkih obitelji sredinom 1992.

Hrv. Tišina

264

0

Gornji Hasić

285

0

Donji Hasić

257

0

Lijeskovac

Nema podataka

0

Odmut

Nema podataka

0

Novo Selo

229

0

Tursinovac

31

0

UKUPNO

1.066*

0

* bez Lijeskovca i Odmuta za koje nema podataka

STANJE U ŽUPI NAKON DOMOVINSKOG RATA

2000.

2000. godine započeo je povratak izbjeglih i raseljenih osoba u župu i to uglavnom starijih ljudi, penzionera lošeg imovnog i zdravstvenog stanja.

2001.

Prema podacima od 31. prosinca 2001. godine*, župa Hrvatska Tišina imala je samo 45 katoličkih obitelji, sa 86 katolika. Ovako katastrofalno stanje broja katolika u župi posljedica je ratnih dogadjanja 1992. – 1995. godine.

Naseljeno mjesto

Broj katoličkih obitelji

Broj katolika

Hrv. Tišina

15

24

Gornji Hasić

9

16

Donji Hasić

4

8

Novo Selo

13

28

Tursinovac

4

10

UKUPNO

45

86

* podaci prema izvješću fra Pere Baotića, tadašnjeg župnika

2003.

2003. godine dotadašnji župnik fra Pero Baotić premješten je na novu dužnost, a njegovo mjesto preuzima fra Joso Oršolić. Odmah se krenulo sa obnovom onoga što se obnoviti moglo. Upornošću kakva se rijetko susreće, a već u prvoj godini svojega upravljanja župom, fra Joso Oršolić obnavlja župni stan. U njega se useljava pred Božić iste godine.

2005.

21. studenoga 2005. započela je obnova župne crkve, teško stradale u Domovinskom ratu. Iste godine otklonjene su i ratne štete na filijalnoj crkvi u Gornjem Hasiću koja se, za divno čudo, iz rata uspjela izvući tek uz neznatna oštećenja. Blagoslov crkve u Gornjem Hasiću bio je 7.8.2005.

2006.

U 2006. nastavljena je obnova župne crkve. 21. veljače 2006. na krov su prikovane i posljednje daščice a 18. – 20 travnja 2006. stavljen je i novi crijep. 24. travnja 2006. na proljetnom suncu zablistao je novi, ovaj put i veći i ljepši toranj tišinske crkve. U srijedu, 3. svibnja 2006. godine na toranj je podignuto staro zvono, a samo dan poslije, 4. svibnja, na toranj je stavljen i križ, isti onaj koji je bio i prije rata.

U 2006. godini započeto je i s obnovom škola u Donjem i Gornjem Hasiću. Škola u Gornjem Hasiću pokrivena je 24. svibnja 2006. a škola u Donjem Hasiću novi krov je dobila 20. lipnja 2006.

Prema podacima od 25. siječnja 2006. godine*, župa Hrvatska Tišina imala je 167 kuća, sa 482 katolika. Broj srušenih kuća u župi je 546, a broj obnovljenih 100.

U podacima se navodi i slijedeće: Hrvatska Tišina imala je 48 kuća sa 193 katolika (148 srušenih i 48 obnovljenih kuća), Gornji Hasić 49 kuća sa 115 katolika (120, 10), Donji Hasić 37 kuća sa 88 katolika (105, 25), Novo Selo 27 kuća sa 75 katolika (150, 16) i Tursinovac 6 kuća sa 11 katolika (23 srušene i 1 obnovljena kuća).

Mjesto

Broj kuća

Broj katolika

Broj srušenih kuća

Broj obnovljenih

Hrv. Tišina

48

193

148

48

Gornji Hasić

49

115

120

10

Donji Hasić

37

88

105

25

Novo Selo

27

75

150

16

Tursinovac

6

11

23

1

UKUPNO

167

482

546

100

* podaci prema izvješću fra Jose Oršolića, tišinskog župnika

2007.

4. kolovoza 2007. završena je obnova filijalne crkve u Novom Selu, teško stradale u Domovinskom ratu. Inicijativa za obnovu je krenula od samih mještana a zasluge ponajviše pripadaju Ambri i Đuri Nedić koji su prvi pokrenuli inicijativu gradnje. U obnovi filijalne crkve su sudjelovali Mika Nedić, Mato Jelečević, Juro i Ilija Božanović, Ivo, Mato i Marko Dubravac te mnogi drugi.

Broj katolika u župi Hrvatska Tišina između 1855. i 2006. godine

Godina popisa

Broj katolika

1855.

2.128

1864.

1.945

1877.

1.315

1883.

1.350

1884.

1.382

1910.

1.844

1931.

2.553

1937.

3.052

1959.

3.994

1973.

4.794

1991.

5.982

2001.

86

2006.

482

Povijest župe Tišina – ukratko

Župa Tišina nastala je kao kapelanija 1848. godine odvajanjem od župe Garevac. Župom je proglašena 1858. godine i od te godine ima matične knjige. Od 1846. -1874. za bogoslužje u župi služila je kapela sv. Petra Apostola. Godine 1874. izgrađena je nova župna crkva a gradnju je svojim prilogom potpomogao i car Franjo Josip I. Crkva je obnovljena 1951. godine, ali je sve manje zadovoljavala potrebe, pa je 1970. – 1973. izgrađena nova, današnja, koja je u Domovinskom ratu teško stradala.

1992. godine katastrofalno je promijenjena demografska i društvena slika župe Tišina. Tijekom velikosrpske agresije 1992. - 1995. godine župa je ostala bez i jednog svog stanovnika, a stanje se nije bitnije promijenilo ni nakon rata. Od prijeratnih 5.982 stanovnika župe, do početka 2006. godine vratila su se tek 482 mještana. 5.400 njih je i dalje u progonstvu.

Danas župi Majčinstva Blažene Djevice Marije pripadaju slijedeća naselja: Hrvatska Tišina, Gornji Hasić, Donji Hasić, Novo Selo, i Tursinovac.

  • Povijest župe Tišina Povijest župe Tišina
  • Žendrag, najstariji list u Bosanskoj Posavini Žendrag, najstariji list u Bosanskoj Posavini
  • Album starih fotografija župe Tišina Album starih fotografija župe Tišina