Povijest Hasića

(Āsi, Asoje, Aisich, Hazic, Hasić)

Hasić je selo smješteno na sjeveru Bosne i Hercegovine, u Bosanskoj Posavini, sedam kilometara južno od sjedišta općine Bosanskog Šamca. Proteže se u duljinu od oko 5 km, sa sjevera od Hrvatske Tišine pa prema jugu sve do Kruškovog Polja.

Sa svojih 2077 stanovnika ( Donji Hasić 1029, Gornji Hasić 1048 prema popisu iz 1991. godine ), Hasić je jedno od većih seoskih naselja na području Posavine. Stanovništvo je većinski ( gotovo 100% ) hrvatske nacionalnosti, rimokatoličke vjeroispovijesti. Prema popisu iz 1991. godine, Donji Hasić imao je 978 katolika, Gornji Hasić 967, ukupno 1.945 stanovnika rimokatoličke vjeroispovijesti. Žitelja pravoslavne vjeroispovijesti u Donjem Hasiću bilo je 13, u Gornjem 36, ukupno 49, muslimanske vjeroispovijesti bio je 1 stanovnik, u Gornjem Hasiću, Jugoslovenima se izjašnjavalo u Donjem Hasiću 38, u Gornjem 44 žitelja, ukupno 82).

Samo selo pripada župi Majčinstva Blažene Djevice Marije Hrvatska Tišina. Zaštitnici sela su sv. Anto Pustinjak ( Donji Hasić, 17. siječnja ) i sv. Anto Padovanski ( Gornji Hasić, 13. lipnja ).

Dug civilizacijski kontinuitet

I u davnim povijesnim vremenima ljudi su bili nastanjeni na području današnjega Hasića, što govori da na ovom prostoru postoji dug civilizacijski kontinuitet. O tome svjedoče brojna arheološka nalazišta. Arheološki istražen lokalitet Kulište, na južnom obodu Gornjeg Hasića (prema Kruškovom Polju), najstarije je neolitsko naselje u okolini Bosanskog Šamca. Takođe, utvrđeno je da su tragove svoje kulture na ovim prostorima ostavili i ljudi koji pripadaju bakarnom i brončanom dobu, te da su na ovom području pronađeni ostaci koji pripadaju rimskom dobu i srednjovjekovnoj civilizaciji.

Naseljavanje Hasića

Hasić je naseljen od strane Turskih vlasti negdje oko 1700. godine i u starim zemljopisnim kartama je naveden pod imenima Āsi, Asoje, Aisich, Hazic, Hasić.

„ASOJE“ - HASIĆ. KARTA IZ 1718. GODINE

„ASOJE“ - HASIĆ. KARTA IZ 1718. GODINE

Većina doseljenika došla je iz Dalmacije, okolina Splita i Omiša, i iz Hercegovine iz mjesta Rachitno-Drexniza u župi Duvno. Prema Austro-Ugarskim mapama, u blizini današnjeg Hasićkog groblja, uz naseljeno mjesto Aisich, nalazilo se i mjesto Dreschnizza (Drešnica), što ide u prilog tezi kako su prvi doseljenici na to područje došli iz Hercegovine, točnije iz mjesta Drežnica (tur. Drexniza), župa Duvno. Prema mapama do 1910. godine, do stvarne podjele na "Gornji" i "Donji" došlo je negdje u periodu Kraljevine Jugoslavije tj. nakon 1918. godine.

Zemljopisna karta iz 1829. godine - Jedan od starijih prikaza položaja Hasića na kojemu se vidi da je u sklopu naselja postojalo još jedno naseljeno mjesto - Dreschnizza (Drežnica).

Zemljopisna karta iz 1829. godine - Jedan od starijih prikaza položaja Hasića na kojemu se vidi da je u sklopu naselja postojalo još jedno naseljeno mjesto - Dreschnizza (Drežnica).

Značenje i porijeklo imena

Značenje imena "Hasić" (stariji nazivi „Asoje“, "Aisich", "Hazic"), veže se uz tursku riječ "āsi" (tur. āsi = "buntovan, pobunjenik". Izgovara se sa dugim a, dakle aasi.) Značenje riječi u slobodnom prijevodu: buntovnici, pobunjenici (tj. raja koja se buni i odbija plaćati poreze). Naime, feudalni nameti (porezi) u doba Osmanlijskog carstva, uvedeni od lokalnih begova bili su za raju neizdrživo visoki (čak do dvije trećine ukupnih prihoda tj. prinosa) da se je kmetsko stanovništvo sve češće bunilo i odbijalo plaćati poreze. U tome su prednjačili stanovnici Hasića. Zahvaljujući upravo tom buntovništvu i toj "vječitoj neposlušnosti asićana" (za koje je vrijedila - i na koje se primjenjivala! - turska uzrečica: "asi, baş kaldıran" što znači buntovnici, odsijecite im glave), Hasić i danas s ponosom nosi to ime.

Turska riječ „āsi“ prevodi se i kao:

- buntovan (buntovnik, buntovnici)

- pobunjenik (pobunjenici)

- nestašan (nestašni)

Najstariji nadgrobni spomenici u Hasićkom groblju

  • Donji i Gornji Hasić u razdoblju 1813. - 2006. Donji i Gornji Hasić u razdoblju 1813. - 2006.
  • "Asoje" - Hasić "Asoje" - Hasić
  • Važniji datumi u povijesti Hasića Važniji datumi u povijesti Hasića
  • Hasićko "kužno groblje" Hasićko "kužno groblje"
  • Mato Mikić, narodni zastupnik Hrvata Posavine Mato Mikić, narodni zastupnik Hrvata Posavine