Svijećnica, naše "Marino"

Piše: dr. Ružica Sarić-Šušnjara

Neki dan mi stiže e-mail u kojem mi moja rođakinja piše baš o ovom blagadanu, podvlačeći riječ Marino. Naime, došla joj je u posjet jedna gospođa iz Dalmacije. Razgovarale su o putovanju. Gđa iz Dalmacije je rekla da putuje na Svijećnicu, a kada ju je rodica priupitala «znači, za Marino», ova ju nije baš najbolje razumjela.

Dakle, Marino se spominje kao novi pojam uz blagdan Svijećnicu u našem kraju.

Stoga su naše Marije, Mare, Marice slavile svoj imendan upravo na ovaj blagdan.

Taj blagdan se u svijesti naših žena vezivao više uz Marijino (o)čišćenje, nakon 40 dana po porodu. Pretpostavljam da se drugi dio sintagme potisnuo, a ostao izraz, doduše s pokratom, Mari(ji)no. Istina je da se kasnije počelo miješati sa ženskim imenom Marina, ali se ipak radi o dva pojma.

Naime, običaj je kod naših žena bio da tek 40 dana po porodu odu u crkvu i «očiste dušu i tijelo».

Naravno, to je imalo zdravstveni i sasvim praktični smisao.

Valja reći da iz istoga razloga majke nisu prisustvovale ni krštenju svoje djece. No, i tomu je postojao valjan razlog.

Naime, po nepisanom pravilu dijete je trebalo krstiti što prije po rođenju, jer je u to vrijeme puno novorođenčadi umiralo. A i bila je izreka «ne vrijeđajući drugi zakon (zakon u značenju vjeroispovijest) da u kući Turčin ne prespava». To jest nekršteno čeljade.

Često se događalo da se dijete rodi noću, ujutro se obavijesti župnik, a popodne kuma uz tetu, sestru ili rodicu s njenom pratiljom, odnesu dijete na krštenje, koje se obavljalo u sakristiji.

Uz ovaj blagdan vežemo još jedan detalj koji nije svojstven samo našim mještanima. Svaka kuća je kao veliku svetinju čuvala «marinsku» svijeću, tj. svijeću posvećenu baš na Svijećnicu. Uz zlatnu boju svijeća, žene su nosile i muket (voštani stijenj savijen u klupko), koji je duže gorio (čudno je kako je ta riječ francuskoga porijekla «mouchette» do nas došla).

Valja znati da se uoči Marina namotavao muket, tj. pamučni konac se provlačio kroz rastopljeni vosak. Svake godine se muket domotavao u predvečerje blagdana. Tako se nastavljao na prijašnji pa je u jednom muketu bilo mnogo višegodišnjih nastavaka, a time i muket vrijedniji i bogatiji. Muket se više uobičajio «preko Bosne». U našem selu ga je najbolje pravila Ivka Kjlajić (Marijančićeva majka).

Uz naše prekrasne marijanske pjesme «Lijepa si lijepa Djevo Marijo,», « O mila majko nebeska», koje je Božji puk rado pjevao, te nezaobilaznu «Faljen Isus Marijo...» ispjevane su i narodne dvostihovane pjesme u kojima se spominje ime Marija, Mara, Marica.

Npr.

«Hrani majka dvije Posavkinje

lijepu Maru i visoku Anku»......

Curo Ano i curo Marijo,

Bi l' s' udale ja bi se ženio

Nema ljevšeg od Mare imena

Volio bi da mi bude žena

Lijepo lice u Marice naše

Koda li ga vile molovaše.

Zbog tvojega imena Marica

Volio bi da si mi ženica.

Oj Marija ćeri najstarija

Najstarija pa i najmilija.

Maro moja moj zumbule plavi

Što će biti od naše ljubavi.

Kada vidim da nema Marice

Meni oće pripukniti srce.

Drugo moja ajdemo na prelo

Kod Marice naše jetrvice.

Naše Mare, Marice i Marije su slavile i svoje imendane u romantičnom okruženju snjega i kliske saona. Saone su probijale cjelac, a žene umotane u rudičanke i gunjeve s drvenjacima na nogama pjevale idući tko majci, tko teti, tko sestri, tko zaovi, tko rodici, tko snahi.......

Gotovo da je svaka naša kuća imala Maru ili Maricu ili Mariju, pa i Mariku i trebalo se sastati, proslaviti i razveseliti se.

Iako je ljudi s imenom Blaž, svecem koji se slavi sutradan po Svijećnici bilo manje i taj dan se išlo na jutarnju sv. Misu kao i dan prije. Svetac je jako štovan kao zaštitnik grla. A kako blagdan pada u jeku zime, prehlada i grlobolje, išlo se na blagoslov grla. Dobro je bilo ako je usput bio koji Blaž svratiti i popiti «ljutu» i tako očistiti grlo.

  • Rođenje i krštenje Rođenje i krštenje
  • Svadbeni običaji Svadbeni običaji
  • Blagoslov sela Blagoslov sela
  • Preduskrsni i uskrsni običaji Preduskrsni i uskrsni običaji
  • Posvećenje Posvećenje
  • Čatma Čatma
  • Dječje narodne igre našega kraja Dječje narodne igre našega kraja
  • Običaji pri smrti i ukopu pokojnika Običaji pri smrti i ukopu pokojnika
  • Pranje rublja Pranje rublja