Pečenje rakije

Piše: dr. Ružica Sarić-Šušnjara

Riječ rakija nam je došla iz arapskog preko turskog jezika. Otud je imaju i drugi slavenski i neslavenski narodi koji su bili pod turskom vlašću. U naše krajeve je vjerojatno dospjela pod nazivom «aqua vitae». Možda se tako zvala jer ima i ljekovita svojstva.
U našem kraju se najviše proizvodila rakija od šljiva (najprije od sitnih šljiva divljaka), pa je za rakiju najčešći izraz šljiva ili šljivovica..
Naravno, ljudi su pravili rakiju i od drugog voća. U nas su dudovi, crni i bijeli, vrlo rodni pa je poznata rakija dudovača, kasnije i kruškovača ili ona od sitnog grožđa, zvana grozdovača. Od zerdelija, također sitnih šljiva se pravila rakija.
Ništa značajnije u životu naših ljudi nije prolazilo bez nazdravljanja rakijom. Bez nje se nije moglo svadbovati, «tračiti» blagoslov ili daću, dizati čatmu, slaviti krštenje ili krizmu ili bilo koji drugi društveni čin. Ili, jednostavno počastiti se sam u svojoj kući. Govorilo se da je rakija dobra «naćestrce» - natašte, za otvaranje teka, za bolje raspoloženje.

Naša posavska rakija, ona meka ili blaga, razlikuje se od one ljute s većim postotkom alkohola. Što je u Dalmaciji i u drugim krajevima vino u Posavini je, približno, meka šljiva. Jer, mogla se popiti i koja čašica više za obrok.
Prepečenica se pak čuvala za izuzetne zgode i nisu je domaćini posjedovali u obilnoj mjeri.
Iako je znano da je rakija mnoge otjerala u alkoholizam, ipak se spominje kao ljekovita. Bolesnicima s tempreraturom stavljali su se oblozi od rakije, a na zaušnjake se previjala kudjelja namočena u rakiju. Bolna mjesta od povreda, rane koljena i slično, masirana su rakijom. Zna se da su i neki teži zahvati, u vremenu bez anestezije, vršeni pomoću rakije. Osobito zubobolja. Čak i teški porođaji su bili uz asistenciju rakije pa je u narodu ostao izraz «pijan ko majka».
I u kozmetici je rakija primjenjivana za pranje kose pomiješana s petrolejom.
Za bolove u stomaku upotrebljavana je rakija koje je po tom i dobila naziv stomaklija.
O rakiji, baš kao u drugim krajevima o vinu, ispjevane su različite pjesme koje su se najčešće pjevale pri pečenju rakije kada je i bilo više vremena za razonodu. Svakako, pjevane su i u drugim prigodama.
Evo nekoliko primjeraka:

Od rakije nema bolje žene
Po tri dana ona ljulja mene.

Moja usta mirišu karminom
Draganova rakijom i vinom.

Oj rakijo kad bi te dobio
Tri bi dana za tebe kosio.

Oj rakijo, rako,
Ja te volim jako,
A ti mene rako
U jarak polako.

Oj da mi je da mi je
Jedna litra rakije
Jedna litra vina
I curica fina.

Oj rakijo šljivovice ljuta,
Jednu pjesmu pjevam po sto puta.

Pit ću, pit ću (misli se na rakiju)
Dok je u sudiću.
Kad nestane
Idem do me'ane.

Ajde kono, ko što si i prije,
Kupi nama kave i rakije.

Bit će pite, bit će rakijice
U Katice naše jetrvice.

Bit će mesa bit će i rakije
Da se moja dika ponapije.

Bit će šljive, bit će i rakije
Popit ćemo koliko se smije.

Ili:

Bit će šljive, bit će i rakije
Bit će nama svima veselije.

Al je lijepo u našem šljiviku
Doli trava gori šljiva plava.

Iako je ostao izraz peći rakiju (slično kao i ispeći kavu, što bi se za ono vrijeme priprave kave i moglo prihvatiti, jer se najprije u džezvi malo zapekla pa se u nju nalila voda) za rakiju je to bio proces kuhanja i destilacije. Osobito je valjalo paziti već pri skupljanju da šljiive bjelice budu zdrave.
Taj proces skupljanja plodova, kao prve faze, za pečenje rakije bio je namijenjen djeci za školskih raspusta. Nisu mogla izbjeći cjelodnevnu pognutost (guravljenje) ni bogataška ni sirotinjska djeca. Prva, jer su to bile šljive njihovih roditelja, druga, jer su ih roditelji poslali da tako zarade koju litru rakije.

Uz bjelice su kasnije uzgajane i torgulje, vrsta plave šljive, koje su služile i za pekmez a ne samo za rakiju.
Druga faza, po prikupljanju, je bila vrenje šljiva u velikim kacama. Tada se voćni šećer pretvarao u alkohol. Kad bi sadržaj postao kom trebalo je s njim u dalju fazu prerade za što je bio nužan kazan.
A kazan su imali samo rijetki. Stoga se sastajalo po više domaćinstava zajedno peći rakiju. Svatko sa svojom količinom šljiva za pečenje. Iznajmljivanje kazana, kao uostalom i kod vršidbe ili kada se išlo na «meljaju» u mlin na Bosni ili u Savulje ili u crkvinsku vatrenku (vlasništvo braće Bičvića iz Kladara), bilo je u naturi. Za određenu količinu šljiva gazdi se davao postotak u rakiji. To je tzv. ušur.
Kazan je bio napravljen od bakra s ložištem, buretom-kondenzatorom, cijevima te željeznim kotačima. Iz kaca se kom pretakao u kazan s čvrstim poklopcem.
Najradosniji trenutak za radnike oko kazana bio je kada su zažuborile prve bistre kapi «mučenice» (kako su rakiju neki zvali) i potekle na za to predviđenu cjevčicu.
U međuvremenu, na vrelim poklopcima kazana su se pekle male kukuruzne privrate (palačinke, odnosno kruščići) pa i police krompira, a slanina cvrljila ispod kazana na jakoj vatri.
Svakako se i zapjevalo:

Kazan teče, a rakija peče
Blago onom kogod je zateče.

Jačina rakije se mjerila tzv. gradima tj. "na grade"
(Gradus je riječ iz latinskoga jezika a znači, korak, stupanj, tom riječi se izražava mjerenje kutova i lukova, temperature, jačine alkohola i(li) tekućine uopće.
Glagol gradirati znači mjeriti i obilježavati stupnjeve.)
Otud je naziv i za spravicu g r a d u značenju mjeritelja jakosti rakije.
Kako je narod sve povezao pjesmom i latinizmi su u njoj našli mjesto:

Dođi dragi i ponesi grade
da mi svoje gradiramo jade.

(ovdje je riječ "grade" u značenju grad, spravica, ali zbog rime (grade-jade), pjesnik je upotrijebio ovu riječ, to je tzv. licentia poetica.)

P.S.
Jasno je da se djevojčice nisu previše motala oko kazana. Zato je ovaj opis običaja oko pečenja rakije možda manje iscrpan. Jednostavno, manje ga se sjećam. Oni koji više znadu o tome mogu ga uvijek dopuniti.

.

  • Rođenje i krštenje Rođenje i krštenje
  • Svadbeni običaji Svadbeni običaji
  • Blagoslov sela Blagoslov sela
  • Preduskrsni i uskrsni običaji Preduskrsni i uskrsni običaji
  • Posvećenje Posvećenje
  • Čatma Čatma
  • Dječje narodne igre našega kraja Dječje narodne igre našega kraja
  • Običaji pri smrti i ukopu pokojnika Običaji pri smrti i ukopu pokojnika
  • Pranje rublja Pranje rublja
  • Blagdan Svih svetih i Dušni dan Blagdan Svih svetih i Dušni dan
  • Prela (sijela, posijela, divani) Prela (sijela, posijela, divani)
  • Obrada lana Obrada lana
  • Običaji pri poljodjelskim radovima Običaji pri poljodjelskim radovima
  • Kako su se liječili ljudi u našemu kraju Kako su se liječili ljudi u našemu kraju
  • Imena, prezimena i nadimci moga kraja Imena, prezimena i nadimci moga kraja