Imena, prezimena i nadimci moga kraja

Piše: dr. Ružica Sarić-Šušnjara

Nomen est omen!

Prezime i ime je nešto bez čega bi ljudi danas teško komunicirali. No, prezime nije oduvijek postojalo. Ime je dugo ostalo puku važnije od prezimena. Zanimljivo je da i danas pape i redovnici npr. mijenjaju samo ime a ne i prezime. U sjećanjima su nam samo imena kraljeva i careva, a ne i njihova prezimena. Tko će se odmah sjetiti prezimena kraljice Elizabete, ruske carice Jekatarine, Marije Terezije, kralja Tvrtka ili kralja Luja XIV. ?
Kada su Hrvati prihvatili katoličanstvo u pravilu su dobivali na krštenju imena svetačka. Ona su imala prednost pred narodnim. A ako je netko i imao narodno ime dodavalo bi mu se i ime sveca zaštitnika.
Do Tridentinskoga koncila nije bilo strogog vođenja matica krštenih. Od Tridentina (1545-l563. g.) uvode se obavezne matice krštenih, odnosno rođenih, vjenčanih i umrlih, u koje se počinju uredno upisivati i prezimena, najčešće nastala od svetačkih imena ili su kognomenog (nadimačkog) postanja.
Imenom i prezimenom se potpisujemo, predstavljamo jedni drugima, oslovljavamo. Jednom upisano prezime teško se mijenja, osim u udatih žena, koje u novije vrijeme dodaju svojem prezimenu muževljevo.
U nas je prezime uglavnom jedna, do dvije riječi, dok se npr. u latinoameričkim zemljama, koje su naslijedile praksu naseljenika svojih europskih pređa (posebno onih s Pirinejskog poluotoka), koriste prezimenima po ocu, majci, baki. Udate žene uz sve to imaju prezime i po mužu, što rezultira dugačkim prezimenom s po četiri i više prezimena predaka.
Po imenu i prezimenu, a neodvojivo od njih i po nadimku, osobito u tradicionalnim sredinama, prepoznajemo jedni druge i saznajemo prve informacije jedni o drugima.
Imena, prezimena i nadimci počesto upućuju na podrijetlo, naš odnos prema ljudima, njihovim urođenim manama, materijalnom stanju i uopće društvenoj ljestvici.
Neka imena i prezimena iz povijesti kao Neron, Hitler, Mussolini... bude u nama negativne konotacije.
Tomislav, Zvonimir, Krešimir simboliziraju našu prošlost.
Isus, sveti Petar i Pavao, sveti Anto, papa Ivan Pavao II, naš odnos prema kršćanstvu.

Biblija nas uči da dati ime nekome znači i puno više. Sjetimo se rođenja Ivana Krstitelja. Ivanov otac, Zaharija bio je nijem od djetetova začeća do djetetova rođenja. Kada su se prijatelji i rodbina čudili imenu namijenjenom novorođenčetu, koje je izrekla Elizabeta djetetova majka, jer, da takvog imena nema u njihovoj svojti, Zaharija je na pločici zapisao, a potom i izrekao: «Ivan mu je ime».

U psalmima često zazivanje imena Božjega značilo je i želju običnog čovjeka da bude što sličniji Bogu i kako bi se, noseći moćno ime, mogao oduprijeti zlu koje ga okružuje.
Imena se, ponekad, određenih osoba i ne izgovaraju. Iz Biblije nam je poznat prizor između Mojsija i Jahve – imena koje se nije smjelo izgovoriti. Danas mnoge dužnosnike, vlastodršce, crkvene veledostojnike zovemo po njihovim dužnosničkim naslovima a ne po imenu. Vjerojatno to dolazi od susreta Mojsijeva s Jahvom, a neki od onih koji su dolazili na vlast smatrali su dužnost važnijom od imena.
Danas smo skloni reći da ime nekome baš pristaje, pogađa bit i karakter određene osobe (Mila, Drago, Vedran, Ruža, Ljubica, ....).
A kada to uspješno ne učine roditelji imenovanjem krštenika, onda se susjedi, tj. okolina pobrine dati mu «pravi» nadimak (Grdan, Brunja, Bijelko, Gara(n), Krco, Sićo, Kudro, Žuja....).
Problematikom imena i prezimena bavili su se naši stručnjaci jezičari, filolozi, dijalektolozi, onomastičari i toponimičari (V. Zečević, V. Putanec, R. Katičić, P. Šimunović, J. Lučić...)
Zanimljivo je spomenuti da se senjski erudita (jezikoslovac, polihistoričar, književnik, tiskar, političar, stematograf,.....) Pavao (Ritter) Vitezović (l632-l7l3) bavio, u ono vrijeme, vrlo intenzivno i uspješno ovom problematikom u djelu Lexicon nominum proprium et festorum apud Illyricos celebrorum, gdje je unio tada tekuća imena iz narodnoga govora.
Socioonomastika (nauka o istraživanju motiva o nastanku prezimena),
onomastika ili onomatologija (nauka o tvorbi i značenju osobnih imena),
onomaziologija (nauka koja se bavi ispitivanjem na koji način stvari i bića dobivaju svoja imena s lingvističkog stajališta) u današnje vrijeme su vrlo popularne.
Mi smo ovdje uglavnom načeli neka od tih pitanja, pa ako netko zna neku zanimljivost oko svojega (ili nekoga drugog iz našega mjesta) imena ili prezimena dobro bi bilo da to bude i zapisano.

Imena posavskog kraja slijedila su tradicionalnu kršćansku praksu. Izuzetak su u zadnje vrijeme modernija imena kojih ima posvuda, što je pomodarski trend.

Posavska muška imena smo ovako razvrstali:

a) po starozavjetnim imenima proroka i arkanđela
Ilija, (Iljko, Iljo)
Mihovil (Mijo, Mišo, Mika), valja reći da se po nekim stručnjacima ime Mika dovodi u vezu i s grčkim imenom Nikolas zemjenom početkog N u M.

b) posebno mjesto zauzimaju imena Josipa i Marije, te njihovih roditelja
Josip (s inačicama: Jozo, Joso, Josa, Jozika, Joko, Jojo)
Marijan
Joakim

c) po evanđelistima i apostolima:
Matej ,Mato, Matan, Matija i Matije (Matija se nadjevalo i muškoj i ženskoj osobi)
Marko, Markica
Luka, Lukica
Ivan, Ivo, Iva (kratko silazni akcent na prvom slogu)...
Andrija
Bartolomej (Bartol, Bariša)
Filip (Pilip, Piljo)
Jakov
Pavao, Pavo
Petar, Pero
Šimun (Šimo, Šima)
Tadija (Tado)
Toma (Tomo, Tomislav)

d) po svecima
Anto (Antun, Antika, Anteša, Antolija, Tunjo, Tunjaka)
Franjo (Frano, Vranjo /neki dovode ime Vrano u vezu s pridjevom vran, crn, što je teško prihvatljivo/)
Nikola ,Niko
Grgur, Grgo, Grga
Stjepan, Stijepo, Stipo
Martin

e) prijašnje vrijeme rjeđa, a sada sve češća narodna i strana imena te prevedenice stranih imena
Alfonz
Dragan
Drago
Mirko
Miro
Miroslav
Mladen
Nenad
Ranko
Slavko
Stanko
Vlado
Zdenko
Željko...

f) deminutivna imena
Antica
Đurica
Ilijica
Ivica
Ivić
Josica
Jozica
Lukan
Lukica
Lukić
Marčić
Marjančić
Markica
Matica
Nikić (treba točno naglasiti i razlikovati od istoga prezimena)
Pavica
Perica
Peričak
Stipica
Stjepančić
Stjepica
Šimica
Tomica
Tunjica...

g) produženice ili izvedenice osnovnog imena
Anta
Antolija
Bariša
Bartol,
Đur(k)an
Jozan
Jozika
Lukača
Luketa
Markan
Markelja
Mata
Pavan
Pavo
Pejo
Peran
Pero
Peša
Tomo

Što se tiče ženskih imena i ona su:
a) prije svega iz kršćanskoga kruga.

- Najčešće je ime, s brojnim izvedenicama, po Mariji, Majci Božjoj:
Mara, Marica, Marija, Mari(ji)ca, Marika, Marina

- Vrlo rasprostranjeno ime u svijetu je Katarina (katharos grč. – u značenju čist, nevin), od svetih žena Katarine Aleksandrijske, djevice i mučenice, crkvene naučiteljice sv. Katarine Sijenske do skromne francuske milosrdnice sv. Katarine Laboure, te naših hrvatskih blaženih i velikih žena Katarine Kosače Kotromanić, Katarine Frankopan Zrinski, Katarine Patačić, majke heroja Domovinskoga rata, rodjene u našim krajevima Kate Šolić... od ruske carice Katarine Velike do posljednje katoličke engleske kraljice Katarine Aragonske, poznate Katarine Medici.
Brojne su izvedenice ovoga imena Kata, Kaja, Katica, Kajica, Kaća, Kaćuna..

- Agata (grecizam u značenju dobrota, dobroćudnost) rjeđe, Jaga u nas češće, ime je po sv. Agathi mučenici došlo u naše krajeve.
- Po sv. Ivanu su izvedena i ženska imena Ivanka, Ivka, Ivana....
- Po sv. Luciji, simbolu svjetla, i naše mještanke su nosile to lijepo ime: Luja, Lucija, Luca, Lujina, Lucojka, Lujica
- Sv. Agneza kojoj je simbol janje, donijela je u naše krajeve često ime Janja, Janjuška, Janjka, pa i nadimačko ime Janje
- Jele, Jelene, Jelice, Jelke su dobivale imena po zaštitnici sv. Jeleni,
- Stane vjerojatno po sv. Stanislavu.
- Klara, po sv. Klari, koja je utemeljjila red sestara klarisa.
- Po sv. Ruži Limskoj, zaštitnici Latinske Amerike, ali i po mirisnome cvijetu ruža, dobivale su imena naše žene: Ruža, Ruška, Ružica, s izvedenicom Đuđa (je li to rezultat tepanja djetetu pa su se 2 suglasnika, prednji r i predzadnji ž, pretvorila u dva ista suglasnika đ?)

biblijska imena- Vrlo je često ime Gospine majke Ane u našem kraju: Ana, Anuška, Anče, Ankica, Anica, Anka, izvedenica Nana.
- Zatim, Manda, Magdalena, Mandalena, Mandica, po Mariji iz Magdale:
- Marta i Martica po sv. Marti (od hebr. gospođa, gospodarica).
- Jozefina, Josipa (po sv. Josipu)
- te Suzana

nisu bila tako česta, ali su sve više nalazila svoje nositelje narodna imena i imena prevedena iz drugih jezika poput: Draga, Dragica, Karolina, Ljiljana, Ljuba, Ljubica, Marina, Marjana, Mirjana, Violeta, Vjekoslava...
Udate žene su nosile i sljedeće nazive:
d) po imenu muža:

Ovdje skrećemo pozornost na izgovor. Naime, posljednje «i« u riječi nije se čulo nego jednostavno «gutalo», pa se umjesto Markovica izgovaralo Markovca, ili umjesto Šimenica čulo se Šimenca. Akcenti su vrlo bitni u ovome tipu riječi. Jednako vrijedi i za riječi koje su izvedenice i koje su tvorene po vlastitom muževljevu imenu ili nadimku.

Dakle:
Ambrenica
Andrijenica
Antenica
Barenica
Bartolovica
Blaževica
Đurenica
Ivenica
Josipovica
Jozenica
Marjanovica
Markovica
Matenica
Mikenica
Nikenica
Pavenica
Perenica
Šimenica
Tadenica
Tadijenica
Vinkovica
Vranjenica (Franjenica),...

e) ime po izvedenici muževljeva imena
Iljenica
Iljkenica
Jozikenica
Lukačenica
Luketenica
Marjančićevica
Markičenica
Matanovica
Pavanovica
Pejenica
Peranovica
Pešen(i)ca
Tunjakenica
Tunjenica

f) po muževljevom nadimku

Adžijenica
Arkešenica
Baćenica
Balokovica
Breuljenica
Carevica
Cigenica
Čulkanovica
Ćatijinica (Ćatinica)
Ćelenica
Funjerenica
Galibovica
Gerenica
Gobeljenica
Grdanov(i)ca
Ibridovica
Kelavenica
Kukavčenica
Lalenica
Maćanovica
Mačkovica
Madžunovica
Maroševica
Medletovica
Mrkonjenica
Mukenica
Obadovica
Ovnićevica
Pacenica
Patlidžanovica
Puljdenica
Ragenica
Riljenica
Rojenica
Rusevica
Svildenica
Šandorevica
Šiljkovica
Togenica
Trolinovica
Vesovica
Zečevica....

po mjestu rođenja
(H)asićanka
Adačanka
Balegovčanka
Bazičanka
Čardačanka
Domlječanka
Dubičanka

Garevljanka
Grebničanka
Jelasarka
Kladarka,
Korničanka
Odmućanka
Pruđanka
Slatinjanka
Slavonka
Svilajka
Šupljenovčanka
Tišnjanka
Tolišanka
Tramošničanka
Zasav(i)čanka

po svojem djevojačkome prezimenu (uglavnom se prezimenima na ić dodavao nastavak –ka, s manjom frekvencijom nastavka –uša u prezimenima
(V)učkovićka
Bartolovićka
Bičuša (Bičvićka iz Kladara)
Bjelobrkuša
Brandićka
Dragičevićka
Evićka
Meščićka
Mikićka
Pejićka
Petrićka
Rokićka
Sarićka

Ovdje nismo izdvajali posebno deminutivna imena i hipokoristike. Uključena su uz osnovna, primjerice, Anica, Ružica, Marica, Katica, Ankica, Mandica, Martica....

Prezimena

Kako i inače u hrvatskim prezimenima, tako i u selima Bosanske posavine, u župi Hrvatska Tišina (točnije, uglavnom, u selima Gornji i Donji Hasić), prezimena dijelimo na:

prezimena u čijoj su osnovi vlastita imena
Agatić – Agata
Ambrožić – Ambrozije, Ambrož, Ambroz ??
Andrić – Andrija, Andro
Antunović – Antun
Bartolović – Bartol
Blaškić – Blaž, Blaško
Blažanović – Blaž, Blažan
Božić – mali Božo, prezime deminutivnog oblika
Dragičević - deminutivni oblik od Dragić, a moguće i od pridjeva drag
Đurić – Đuro- deminiutivni oblik imena Đuro
Ević – Eva
Ivkić – Ivka
Jurić – Juro, Jure
Katić – Kata
Lukić – Luka
Matijašević (Matija)
Matković – Matko
Mikić – Mika
Milkić – Milko, Milka (u Jelasu je nekada bila kuća Mije Milkića)
Mišić – Mišo (skloniji smo tumačiti tako, iako postoji mogućnost da je prezime dobiveno po deminutivu imenice miš)
Nedić - Nedo
Pavić- deminutiv imena Pavo, mladi ili mali Pavo
Pejić – mali ili mladi Pejo (Pejo izvedenica imena Pero)
Petrić i Petričević– mladi ili mali Petar
Popić - deminutiv od imenice pop, čini nam se manje vjerojatnim, jer su u našoj župi bili uglavnom franjevci, tj. «ujaci» pa je termin pop manje rabljen, osim za naziv pravoslavnog svećenika. Moguće da je prezime u svezi s glagolom popiti ili po malom crnome skakavcu zvanom «popić».
Rokić – Rok, deminutivni oblik ili od imena Rok ili, manje vjerojatno, od opće imenice rok u značenju vrijeme
Sarić - (iz hebrejskoga imena Sara, u značenju, gospodarica, kneginja)
Stanić – Stana (nismo skloni, iako je i to moguće, tumačiti ga deminutivom tkalačke naprave, stana)

prezimena proizašla iz nadimaka a u osnovi su pridjevi bijeli i kljast

Bjelobrk - (bijeli + brk)
Kljajić – kljakav, kljast

prezimena proistekla od imena životinja
Vučković – mali vuk (vučko), u narodu izgovarano bez (v)Učković
a moguće i prezime
Mišić (deminutiv imenice miš, no postoji i drugo objašnjenje)

prezimena turskoga porijekla, tj. koja su možda i Turci «nadjevali» pojedinim obiteljima ili prevodili hrvatska prezimena na turski jezik
Ćatić – tur. katib - pisar
Ešegović - tur. ešek - magarac
Karalić – turc. kara u značenju crn
Tufeković - tur. tufek – trgovac oružjem
P.S.
Varzić- možda iz rumunjskog, varza – kupus

prezimena koja ističu rodbinske veze
Bratić – hipokoristik od imenice brat
(u našem rodbinskome nazivlju bratić je i bratov sin, za razliku od nekih drugih hrvatskih krajeva gdje je bratić ujakov, stričev ili tetkin sin, tj. prvi rođak)

višestruka i dvostruka prezimena
U narodu su često postojala dva pa i više prezimena. Ono službeno i ono narodno.

Na pr. uz prezime Vučković bilo je nekoliko narodnih:

Abramović
Ambrožić,
Ćitić
Matijašević
Polić
Vezić

Pejić- Rokić, Turić, Jurić
Petrić – Markičević, Nikolčić, Tunjić

Često su bila dva prezimena od kojih prvo navodimo kao službeno, a drugo kao narodno:

Antunović – Srebrić
Blažanović – Bartolović
Božić – Osmerčić
Dragičević – Šikonjić
Đurić – Kašimirović
Katić – Grgić
Kljajić – Pejčić
Lilić – Avdić
Mikić – Pergel
Mišić – Barišić
Sarić – Čandžić
Stanić – Madžarušić

Nadimci

Nadimci našeg kraja pokazuju raznolikost odabira i namjene. Iz njih se iščitava podrugljvost, ali i svojevrsna mudrost. Humor i često izazvani smijeh pokazuju pogođenost nadimka. A to znači prije svega kreativnost ljudi posavskog bosanskog kraja. Napominjem da sam se ovih nadimaka sjećala s velikom ljubavlju na sumještane koji su ih nosili ili ih još nose. Neki od njih već odavno snivaju u Kninevima ili drugim grobljima. Živi valjda neće zamjeriti što ih se na ovaj način sjećamo. Naravno, sve u želji da što duže kao zajednica živimo makar u sjećanjima.
Nadimke smo podijelili po sličnosti. Oni su brojniji od imena koja su mogla biti ista, a isto prezime je nosilo nekoliko obitelji. Nadimak ili primenka je bio i ostao vezan samo uz jednu osobu, dakle njoj vlastit.
Razvrstati nadimke nije jednostavno. Ostat će neki koji ne spadaju u nijednu od sljedećih skupina.

Nadimci po imenima životinja čine najbrojniju skupinu

1) Životinje su uvijek Posavcu bile gotovo «članovi obitelji» pa nazvati nekoga imenom životinja i nije se smatralo nekom uvredom.
Babina kobila
Bibac (puran, u nekim krajevima tukac – Op. Dajemo objašnjenja samo za one pojmove za koje mislimo da su manje poznati)
Buha
Bumbar
Džudža
Džudžan
Fazan
Gavran,
Gujavica
Gusak
Gušter
Jarac
Komarac
Koza
Krmača
Krmak
Kuja
Labud
Leptir
Mačak
Majmun
Medo-Medonja
Miš
Obad
Patak
Patko
Pilčo (pile)
Poljski miš
Raga (košćata osoba, odnosno mršavi konj)
Rus (žohar)
Sova
Svraka
Šiljeg (iz alb. jezika od godine do dvije, mali ovan)
Tica
Zec
Žabac
Žabija

2) po fizičkim osobinama i nedostatcima

Bijelko
Belin
Brko
Brljko
Brunja (nepočešljana)
Bukalo (od glagola bučati ili bukal – vrč)
Buljko
Buljo
Cigo (tamnoput)
Debeli
Divljak
Frlja, (škiljava osoba)
Gara
Garan
Garo
Garonja
Grdan
Gula
Guzalo
Krco
Kudro, (kudrave, kovrčave kose)
Kuko
Lešo, (možda od njemačkog kokos, šljaka)
Ljuti
Maćan (mali)
Mala
Minda (mali)
Paco
Plavka
Pupa
Riđan, čovjek crveno žućkaste boje)
Rogonja
Sićo, (sitan)
Sivonja
Srco, (dobrog srca)
Staran
Starka (stražnjica)
Šepo
Zubara
Žuja

3) po predmetima
Bure
Ceplja
Cjevura
Dumenjak
Đokino bure
Kvaka
Londža, (veliki lonac)
Lulonja, (lula)
Oka (mjera za težinu)
Pipa
Pola, (drvena posuda za mjeru žitarica)
Rudo

4) po nekim službama

Bliška, (tko igra igru zvana bliška s novčićima. U osnovi je pridjev bliz, jer je trebalo novčić dobaciti blizu mete)
Capo, (možda od talijanskog «capo» - šef, ili od glagola capati tj. prigovarati)
Car
Copara (sto para, brojač novca)
Gospoja
Guslar
Kavanuša, iz tur. kahva, žena koja se bavi pripravljanjem i posluživanjem kave
Klepac
Kožušar
Krat, (moguće od glagola krati. Bolničar koji je davao injekcije)
Kurita, (prodavač drvenih rukotvorina, naćvi, pola, preslica, čanaka, korita... Naziv je odatle što su selom vikali korita)
Majstor
Pekar
Poljar
Popo
Robijaš
Željezničar

5) nadimci uzeti po simbolima nesreće, prva tri su obrađena i objašnjena u nadimcima koji imaju izvor u turskome jeziku

Belaj
Salauka
Šejtan
Vrag

6) nadimci tvoreni od pridjeva

Odžački
Orkin

7) nadimci po poznatim ličnostima

Čombe, kongoanski političar
Rajkovac, ustaški bojnik koji se borio oko Odžaka
Truman, bivši američki predsjednik

8) nadimci s obzirom na hranu, cvijeće, povrće

Brezonja
Cican, (dugo sisao majčino mlijeko)
Čvarak
Jajce
Kivi
Ključić, (vrsta niskoga crvenog cvijeta)
Kobasica
Krastavica
Lala
Mauna
Mrkva
Pečenica
Peka
Ružmarin
Slanina

9) nadimci po imenu neke bolesti

Guba
Proljev

10) nadimci turcizmi

Adžija muslimanski hodočasnik u Meku
Amidža – stric, čiča
Bardak - krčag, vrč (poznata rakija bardaklija)
Belaj – nevolja, nesreća, bijeda, patnja, muka, nepogoda
Burgija - svrdlo, («borer»)
Čizme – visoka obuća do, a nekad i preko, koljena
Čulkan - pokrov za konje ili čulav u značenju bezuh
Ćatija - ćato, pisar
Ćopo – od ćopav – hrom, šepav
Ćoro – slijep, osobito kad čovjek ne vidi na jedno oko
Funjara, ništarija, ništica
Ičkija, u značenju:
a) strast, sklonost, žudnja za nečim
b) pijanac
Kodžak - star odrastao, u razboritim godinama, hrabar, vrijedan, odličan (kodžobaša, seoski knez u tursko vrijeme)
Odžački od odžak- dimnjak
Patlidžan, biljka tamnoplavih plodova (u nas su nekada tim imenom nazivali rajčicu, kasnije rjeđe)
Pekmez – gusto ukuhano, slatko voće
Salauka - bura, oluja, nepogoda, mećava
Sultan – naziv, vladar u Turskoj u 13. st., a i danas titula monarha nekih muslimanskih država
Šejtan – đavao, vrag; ali i obješenjak, prefriganac
Škembo (Škemba) – turc. iškembe - bubreg, želudac, tripice, fileci; trbuh, trbušina; dakle škembo u značenju trbonja, škembav - trbušast
Tambura – glazbeni instrument

11) nadimci iz drugih jezika

(H)ibrid – lat. mješanac, križanac «polutan», u starome Rimu dijete ropkinje i slobodnjaka ili Rimljanina i inozemke,
Aldumaš – mađarsko turska riječ. Piće koje plaća poduzetnik radnicima na svršetku radnje ili prodavač kupcu nakon uglavljenog posla; napojnica
Arterac – franc. zdenac od kojeg se voda dobiva dubokim bušenjem, a ime je dobio po francuskoj pokrajini Artois, gdje su kopali prve takve zdence čak u l2.st.,
Fušer - njem. šeprtlja, petljanac, čovjek koji ne obavlja dobro posao
G(v)ardijan - lat. -samostanski starješina, čuvar
Inspektor – lat. nadzornik, nadziratelj, nadglednik
Paprika – iz mađ. j. preuzeli smo je u naš leksik
Paradajiz – iz njem. Paradiesapfel, rajčica
Pirgo, Prga – iz mađarskog, prugast, pjegav, šaren
Profa, profesor- latinizam
Pukovnik – vojni čin
Šicar, moguća su dva tumačenja, od njem. der Schuze, u značenju strijela,
te od turskoga ši(ćar), korist , dobit,

12) nadimci «srodstveni»

Baća
Baćo
Braco
Brale
Čikan
Čiko
Ćakan
Djed
Stric

13) deminutivni nadimci (umanjenice)

Bundevica
Čabrić
Kamarica
Konjić
Kraljević
Opančić
Ovnić
Pače
Picek
Pilčo
Sićo
Šarčić
Šljivica

14) augmentativni nadimci (uvećanice)

Cjevura
Londža (veliki lonac)
Lulonja
Sovuljaga
Sovura

15) nadimci iz svakodnevnog govora

Japurka (jama)
Kaljuga
Kamarica,
Kas (lagani hod konja)
Kes (neobuzdan smijeh)
Kriza
Leko
Muka
Nafta
Premili
Rupa
Struja

16) nadimci kao igra riječi

Ana – vrana
Ana - čana
Andrija - zavezanija
Anka - polutanka
Ilija - mačka divija
Ilija - drmajlija
Iljo - škiljo,
Ivica - šljivica
Ivka - divka
Kata - pat(k)a
Katica - krumpirova zlatica
Luja - guja
Luka - muka
Ljuba - buba
Mara - šara (pita bundevara)
Marija – (k) ćer najstarija
Matak - patak
Pero - ždero
Ruža - puža
Vera - guske tjera
Marko - šarko
Perica - zerica
Mato – zlato
Josip – posip
Janja, Janja – nekog ganja

17) nadimci kojima je teško naći pravo objašenjenje i značenje

Braulja ili Breulja
Druja
Džija (možda u svezi s glagolom čijati perje)
Džodžonja
Perdo
Plindro
Puljdo
Togo
Troćo (možda za pretilije osobe)
Trolin (ne vjerujem da je iz švedskog: nadnaravno biće, čarobnjak)

18) nadimci po porijeklu

Doke bjelotorbe - Posavci uz rijeku Savu
Gedžo - Posavci preko rijeke Bosne, oko Modriče i Gradačca, kako su ih zvali Posavci iz okolice Bosanskoga Šamca i Orašja
Penco – Pem ili Pemac je naziv za Čeha ili Nijemca iz Češke u razgovornome jeziku, pa je možda naš mještanin po tome imao nadimak
Polutan – sin iz miješanoga braka (katolika i pravoslavke, pravoslavca i muslimanke npr.)
Polutanka - kćerka iz miješanoga braka

Neki nadimci su se ponavljali s obzirom na to da jednako potpadaju u obe kategorije. Primjerice, patlidžan kao povrće i kao turcizam, ovnić kao deminutiv i kao nadimak koji nosi u sebi ime životinje....

N.B.
Ovdje nismo nabrajali sve naše nadimke niti njihove nositelje. Oni su uredno popisani na ovim stranicama u članku Primenke u Donjem i Gornjem Hasiću.

I sama sam se služila d i j e l o m tamo navedenim nadimcima popunjavajući moj tekst izašao u Posavskome narodnom kalendaru 1999. g. pod ovim naslovom od 115. do 123. str.
Sada je tekst proširen.

  • Rođenje i krštenje Rođenje i krštenje
  • Svadbeni običaji Svadbeni običaji
  • Blagoslov sela Blagoslov sela
  • Preduskrsni i uskrsni običaji Preduskrsni i uskrsni običaji
  • Posvećenje Posvećenje
  • Čatma Čatma
  • Dječje narodne igre našega kraja Dječje narodne igre našega kraja
  • Običaji pri smrti i ukopu pokojnika Običaji pri smrti i ukopu pokojnika
  • Pranje rublja Pranje rublja
  • Blagdan Svih svetih i Dušni dan Blagdan Svih svetih i Dušni dan
  • Božićni običaji Božićni običaji
  • Svijećnica, naše "Marino" Svijećnica, naše "Marino"
  • Prela (sijela, posijela, divani) Prela (sijela, posijela, divani)
  • Obrada lana Obrada lana
  • Običaji pri poljodjelskim radovima Običaji pri poljodjelskim radovima
  • Pečenje rakije Pečenje rakije
  • Kako su se liječili ljudi u našemu kraju Kako su se liječili ljudi u našemu kraju