Patron župe 2004.

MAJČINSTVO BLAŽENE DJEVICE MARIJE U TIŠINI

Piše: fra Joso Oršolić

Hrvatska Tišina, listopad 2004. - Lijepa je Bosanska Posavine, posebno u jesen. Lijepa su i njezina polja, a pogotovu ljudi. No, nije lijepo kad i desetak godina nakon rata mnogim selima Bosanske Posavine, ili točnije župe Hrvatske Tišine, vladaju ruševine, drača, neobrađena polja i tišina.

Naime, rat nas je toliko rastjerao, uplašio, prestrašio da smo zaboravili i gdje su nam polja i gdje su nam kuće, a još gledamo i srušene crkve kao što je u župi Tišini. Nije naše da tražimo krivce za ovakvo stanje. Ima ih mnogo i tko će ih sve nabrojati: rat, politika, male i velike igre sitnih političara, nesposobnost dobrih da se bore protiv zla, daleko protjeran narod pa se ne znaju vratiti itd. Ili možda točnije: nezainteresiranost lokalnih vlasti za vlastiti narod, a kamo li za povratak onih do kojih im nije stalo. Ovu tvrdnju potvrđuje siromaštvo i besposlenost u kojoj se drži narod kako bi se njime lakše vladalo, a ni ono što nekome pripada ne može dobiti jer se s vremenom i čekanjem ništa ne dobiva osim "vlaka koji je davno prošao". U ovo svakako treba pridodati i one koji bi mogli ovdašnji povratnicima barem malo uljepšati život obnovljenom cestom, uređenom trgovinom, ambulantom, poštom, rasvjetom i sličnim objektima infrastrukture koji i kakve imaju ostali dijelovi BiH, a ni toga još uvijek nema. Pa nema ni rješenja za obnovu crkve ili se o njima još uvijek raspravlja i mudruje: možda dođe neko drugo "bolje vrijeme"? Ovako otprilike odgovara i jednima i drugima, jer da ne odgovara već bi se mnogo toga promijenilo.

I da sve ne bi bilo samo mrtvilo i okrenuto prema groblju. Naime, više se grade spomenici i uređuju groblja nego vlastiti domovi, ipak se i ova župa barem s vremena na vrijeme pokušava oteti "hrvatskoj tišini" koja već desetljeće vlada Bosnom.

Tako je bilo i ove godine. Tristotinjak povratnika jest život župe koja niče iz pepela. U zadnju godinu dana su obnovili župnu kuću i pomogli župniku da se nastani u svome "kućaru". Rado svrate na kavu i pričaju o sebi i svojim problemima, a imaju iako stari i oronuli još snage i za uređivanje svoje životne sredine. Naime, ove godine ova mala, ali vrijedna šačica povratnika je učinila mnogo lijepih stvari u svojoj župi. Najprije su podigli više od pola kilometra ogradu oko groblja u Gornjem Hasiću, te put pokraj groblja i parkiralište za auta. Ova činjenica izgleda potvrđuje da se život na groblju započinje a ne završava. Povratak je najprije počeo na groblje i ljudi su se najprije počeli na groblju okupljati i SFOR je najprije osiguravao dolazak na groblja. Valjda tako mora biti. Zatim su se prihvatili obnove filijalne kapele u G. Hasiću i bore se s vremenom da sve, prije jeseni i kiša, završe. Zdušno uređuju i svoje obiteljske kuće, kao i njive, ali kako je sve srušeno i zaraslo, a oni stari, jedva stignu i svoje uraditi, a voljeli bi da se i drugi vrate pa da sve bude kompletnije i ljepše. Obnavljali bi i župnu crkvu ali ne mogu sami, a pomoć vec godinama ne dolazi niotkuda. Ipak se nadaju da će za veliki jubilej 150 godina župe (2008.), barem biti pod krovom. A do tada će se povremeno okupljati na svoje blagdane i patron župe kao što je to bilo i ove godine.

Župa Hrvatska Tišina sa svojih pet sela: Tursinovac, Novo Selo, Hrvatska Tišina, Donji Hasić i Gornji Hasić slavi patron po starom kalendaru 11. listopada: Majčinstvo BDM. A kako taj datum ima uvijek neki drugi dan, vjernici se uglavnom, tako je barem poslije rata, okupljaju u drugu subotu mjeseca listopada. Tada im se najlakše sabrati jer su razasuti od Kostajnice, Kukuruzara, preko Zagreba, Siska, Osijeka, Ðakova, slavonskih sela i gradića pa diljem cijele Europe. I ove su se godine, po tko zna koji puta pokušali malo okupiti i zajedno proveseliti.

Patronu je najprije prethodila devetnica, a zatim i trodnevnica. Trodnevnicu su predvodili: fra Hrvoje Radić, fra Jozo Puškarić, i fra Ivo Pavić, a pjevali su: Franjini slavuji iz Domaljevca, Mali band iz Tolise i molitvena zajednica iz Tolise. Fra Jozo je predratni župnik i bosanski ujak koji je pola godine bio u logoru. Svakodnevno je premlaćivan i mučen dok konačno nije razmijenjen. Nakon punih dvanaest godina ponovno je došao slaviti Misu u svojoj, inače sada devastiranoj crkvi.

Glavno misno slavlje na sam patron je predvodio fra Mijo Džolan, provincijal Bosne Srebrene. U koncelebraciji su bili skoro svi okolni svećenici, a pjevanje je predvodio zbor Mirjam iz Tolise i T. S. Ujaci. Pred nekoliko tisuća okupljenih vjernika iz izbjeglištva i hodočasnika okolnih župa, fra Mijo je podsjetio na Božju zauzetost i brigu za čovjeka i u trenucima kada covjeku izgleda kao 'daleki Bog', kada je čovjek usamljen, protjeran ili bez doma. Nada u povratak i bolje danas se ne smije nikada zaboraviti. A devastirani zidovi crkve ili domova su uvijek poziv i opmena da ih treba popraviti, obnovit, ponovno sagraditi i nema ništa gore od čekanja da ih netko drugi popravi ili iščekivanja nekih boljih vremena, boljih vlasti, drugih ljudi. Sva vremena su podjednako dobra i loša.

Pored predstavnika lokalnih vlasti, kao i prestavnika vlasti iz okolnih općina na misno slavlje je došla i zastupnica Hrvatskog sabora gospođa Zdenka Babić-Petričević. Budući da je za sve prisutne na misnom slavlju bio i zajednički ručak gospođa Zdenka ih je pozdravila s par riječi i podsjetila kako je važna prisutnost čovjeka na njegovom ognjištu i borba za grudu svoje zemlje. Ručak su svojim pjevanjem i sviranjem uljepšavali članovi grupe Matići band iz Matića i mali folklor iz Donje Mahale u pratnjih svojih svirača na šargiji i violini. Pored jela i pića i govora bilo je i pjesme i igre za sve uzraste od sedam do sedamdesetsedam godina.

Mnogi su kazali da bio ovako što trebalo praviti što čće i to upravo da se oživi Hrvatska Tišina, a neki su potvrdili da bi im ovako lijepi doživljaj mogao trajati i cijelu godinu. I jednima i drugima, pa i onima koji nisu mogli doći treba samo kazati: mir i dobro se najbolje gradi na vlastitom ognjištu.

H.T.


P. s. H.T. = svi smo mi hrvatska tišina za koju se slabo čuje

  • Patron župe 2013. Patron župe 2013.
  • Patron župe 2011. Patron župe 2011.
  • Patron župe 2010. Patron župe 2010.
  • Patron župe 2009. Patron župe 2009.
  • Patron župe 2008. Patron župe 2008.
  • Patron župe 2007. Patron župe 2007.
  • Patron župe 2006. Patron župe 2006.
  • Patron župe 2005. Patron župe 2005.
  • Patron župe 2003. Patron župe 2003.